Ako ste zaljubljenik prirode i njenih lepota, ovih pet mesta, cuda prirode,
jednostavno morate posetiti u svom zivotu, a nalaze se u Srbiji
1.Prerasti Vratne
Poznata je po tri najvisa kamena mosta (prerasta) u Evropi,
koji podsecaju na vrata po cemu je reka i dobila ime.
Na kraju njenog kanjona, u gornjem delu toka nalazi se i istoimeni manastir
koji potice iz 14. beka.
-Mala prerast, udaljena je oko 200 metara uzvodno od manastira.
Njena duzina iznosi 15 metara, sirina otvora 33 metra, visina 34 metra, a debljina svoda iznad otvora 10 metara.
-Velika prerast, je udaljena oko 100 metara od male prerasti.
Njena duzina iznosi 45 metara, sirina otvora 23 metra, visina 26 metara, a debljina svoda iznad otvora 30 metara.
Njena duzina je 34 metra, sirina otvora 15 metara, a visina 20 metara,
a debljina svoda iznad otvora 10 metara
2.Bogovinska pecina
Bogovinska pecina se nalazi u Istocnoj Srbiji, u selu Bogovina, opstina Boljevac.
Udaljena je od Boljevca 12 km, Paracina 62 km, a od Beograda oko 220 km.
Duzina istrazenih kanala pecine je oko 6 kilometara i zasticena je zakonom kao spomenik kulture.
Kroz pecinu tece povremeni tok, dok dublji delovi pecine obiluju pecinskim nakitom.
U njoj zivi vrlo interesantna fauna kavernikolnih zglavkara, od kojih se po znacaju izdvajaju: pseudoskorpija, suptroglofilni imsekt i kopneni endemski racic.
3.Djavolja varos
Djavolja varos se nalazi na Radan planini u blizini Kursumlije.
To je skup zemljanih kula na cijim vrhovima se nalaze kamene kape.
Visoke su od 2-15 metara, a siroke od 0.5-3 metra. Cine je 202
figure koje su nastale dugotrajnim i strpljivim radom prirode
Ovaj geomorfoloski fenomen je jedinstven u Srbiji i veoma redak u svetu.
U narodu se prepricavaju razne legende o njenom nastanku. Jedna od njih kaze;
Nekada davno ovde su ziveli skromni, mirni svojoj veri privrzeni stanovnici. To je smetalo djavolu pa im je on spremio „djavolju vodu“ da zaborave na rodbinske odnose. Pošto su pili tu vodu, omamljeni mestani rese da vencaju brata i sestru.
Djavolji plan je pokušala da spreci vila, koja prema legendi i dan-danas drzi pod svojom zastitom ovaj kraj. Vila nije uspela da urazumi svatove, i oni krenuse sa mladencima ka crkvi na vencanje.
Ona se onda poce moliti Bogu da na neki nacin spreci rodoskrnavljenje.
Bog usliši njenu molbu, spoji nebo sa zemljom, dunu jak, hladan vetar i okameni svatove sa mladencima.
Pored kamenih kula, Djavolja varos je poznata i po 2 izvora jako kisele vode
Djavolja voda - jako kiseo i hladan izvor( ph 1.5 ) sa visokom mineralizacijom (15g/l vode), i
Crveno vrelo - ( ph 3.5) i nesto nizom mineralizacijom (4.37 g/l vode)
4.Kanjon reke Uvac
Prelepi rezervat prirode "Uvac"jedno je od najlepsih mesta u Srbiji.
Smesten je na teritoriji opstina Nova Varos i Sjenice.
Izgradnjom 3 brane na reci Uvac, stvorena su 3 vestacka jezera: Uvacko, Zlatarsko i Radoinjsko.
Uvacko jezero je dugacko 27 km, a dubina jezera dostize i do 108 metara.
Najvece atrakcije rezervata su: Meandri, pecine i Beloglavi sup.
Uvac je napravio takve meandre da izgledaju kao lavirint.Ima ih na celom toku reke do Radoinjskog jezera, ali su najizrazeniji na Uvackom jezeru.
Uvacki pecinski sistem je najduzi pecinski sistem u Srbiji sa duzinom preko 6.185 metara.
Sastoji se od Usacke i Ledene pecine i jedne jame.Bogat je pecinskim nakitom.
Beloglavi sup - simbol Uvca, je vrsta orla lesinara koja je bila pred izumiranjem.
1990 god. je bilo samo 7 jedinki, a danas ih je oko 300.Znacaj ove ptice u ekosistemu je nemerljiv,
jer sprecava sirenje zaraza, sobzirom da se hrani iskljucivo mesom uginulih zivotinja.
5.Kanjon reke Gradac
Gradac je reka ponornica. Izvire ispod planine Povlen, i nakon nekoliko kilometara ponire,
da bi se ponovo pojavila kod sela Bogatic (opstina Valjevo), iznad manastira Celije.
Vremenom je usekla klisurasto-kanjonsku dolinu duzine 22,7 kilometara, koja se proteze skoro do samog centra Valjeva.
Dubina kanjona je od 150-200 metara. Jedna je od najcistijih reka Evrope.
U kanjonu reke istrazeno je 67 pecina i 2 jame. Obiluje izuzetnom raznolikoscu biljnih vrsta i brojem gljiva.
Do sada je registrovano 400 vrsta biljnih, i 240 vrsta gljiva.